Kako se dijagnostikuje trovanje ugljen-monoksidom?

Šta je trovanje ugljen-monoksidom?

Ugljenmonoksid (CO), otrovni gas koji se sastoji od jednog atoma ugljenika i jednog atoma kiseonika, nastaje kao rezultat sagorevanja ili nepotpunog sagorevanja goriva kao što su prirodni gas, gas u bocama, kerozin, benzin, ugalj i drvo. Iako je koncentrisan u dimu, naziva se „tihi ubica ili podmukli neprijatelj“ jer se sam gas ne primećuje jer je lakši od vazduha, bez mirisa, ukusa, bezbojan i neiritantan. Trovanje ugljen-monoksidom je veoma često sagorevanjem goriva koja sadrže ugljenik na mestima sa lošom ventilacijom, u rudnicima, garažama ili sličnim mestima, usled izduvnih gasova, na mestima gde se koriste flaširani gas i bojleri, pri čemu izlazi dim iz peć za vreme jugoistočnih vetrova, a sa drugim toksičnim gasovima u požarima.

Kako ugljen monoksid utiče na telo?

Gas ugljen-monoksid (CO) nakon udisanja prelazi iz pluća u krv i vezuje se za hemoglobin, koji nazivamo crvenim krvnim zrncima, u crvenim krvnim zrncima i prenosi kiseonik do tkiva, u proseku 200 puta brže od kiseonika i veoma čvrsto se vezuje za formiranje karboksihemoglobina (COHb). Pošto crvena krvna zrnca, koja inače prenose kiseonik u vazduhu u obliku oksihemoglobina do ćelija, ne mogu da prenesu dovoljno kiseonika za vreme dok smo izloženi gasu ugljen-monoksida, ćelije počinju da umiru, a srce i drugi organi, posebno mozak, postaje nesposoban da funkcioniše. Pošto se prvi efekat ćelijske smrti vidi u mozgu, prva reakcija tela su vrtoglavica i glavobolja. Intenzitet i trajanje gasa ugljen-monoksida je važan kod trovanja, a nakon određenog nivoa, čak i ako se pacijent hitno zbrine, može doći do nepovratnih oštećenja moždanih ćelija, jer će nastupiti smrt.

Koji su simptomi trovanja?

Kada smo izloženi gasu ugljen-monoksida, kada se 20% hemoglobina u krvi pretvori u karboksihemoglobin, uočavaju se prvi simptomi i signali koji počinju vrtoglavicom i glavoboljom, kada stopa poraste na 50% dolazi do gubitka svesti, a oko 60-70% dolazi do smrti.

Blagi znaci trovanja;

glavobolja,

vrtoglavica

Promišljenost

mučnina,

уморни

Кратког даха

лупање срца

Znaci teškog trovanja;

Vrtoglavica

Zaborav

Povraćanje

crvenilo kože

opšti zamor

грчеви у мишићима

Губитак свести

smrt usled zastoja disanja

Kako treba pružiti prvu pomoć kod trovanja ugljen-monoksidom?

Ko pomaže otrovanom, mora i sebe da zaštiti.

Prozori moraju biti otvoreni ili razbijeni.

Osobu treba brzo ukloniti iz okoline, izaći na otvoreni vazduh.

Treba pozvati Hitnu pomoć (112 Khidr Emergency).

Prilikom izlaska napolje ili dalje od opasnosti treba očistiti usta i nos, ako je disanje prestalo, treba započeti veštačko disanje (Basic Life Support).

Kako se leči trovanje ugljen-monoksidom?

Lečenje trovanja ugljen-monoksidom sprovodi se prema kliničkom stanju pacijenta i količini 'karboksi hemoglobina (COHb) u krvi. Nakon davanja kiseonika i seruma pacijentima se uzima pod kontrolu njihov vitalni status i procenjuju funkcije srca, pluća i mozga. Svaki pacijent sa sumnjivim ili dijagnostikovanim trovanjem ugljen-monoksidom treba odmah da počne sa terapijom visokim dozama (poželjno 100%) kiseonikom.

Kod teškog trovanja ugljen-monoksidom, ako je nivo karboksihemoglobina veći od 40%, a kardio-cirkulatorni sistem i neurološki poremećaji su visoki, ako se stanje ne poboljša uprkos približno 4 sata terapije 100% kiseonikom, potrebna je hiperbarična terapija kiseonikom.

Šta je hiperbarična terapija kiseonikom (HBOT)?

To je proces lečenja koji spasava živote, smanjuje štetu i ima važno mesto u prevenciji trajnih oštećenja kod mnogih bolesti kao što su trovanja i dijabetes, moždani udar, opekotine. Hiperbarična terapija kiseonikom (HBOT) je oblik lečenja koji se primenjuje kod pacijenta, koji je potpuno u komori pod pritiskom, povremenom udisanjem 100% kiseonika pomoću maske, endotrahealne cevi ili specijalnih kapica pri pritiscima višim od 1 atmosfere (nivo mora) ( obično 2-3 atmosfere). Pod pritiskom, kiseonik se snabdeva oštećenim hipoksičnim ćelijama, pošto u datoj zapremini ima mnogo više molekula kiseonika, odnosno mnogo više rastvorenog hiperbaričnog kiseonika u krvi. Dakle, možda je moguće da se oslobodite molekula ugljen monoksida, koji je veoma čvrsto vezan za hemoglobin.

Koje mere predostrožnosti se mogu preduzeti kod trovanja ugljen-monoksidom?

Svake godine neka se servisiraju uređaji koji se koriste na prirodni gas u kućama i na radnim mestima.

Nemojte blokirati ulaz vazduha da biste obezbedili dovoljno kiseonika za uređaje na prirodni gas.

Uverite se da je priključak za dimnjak odgovarajući.

Uverite se da dimnjaci nisu začepljeni i da su čisti.

Za otklanjanje problema vezanih za bojler i kombi bojler svakako se obratite ovlašćenim servisima.

Ne ostavljajte svoja vozila da rade duže vreme u zatvorenoj garaži.

Ako vaš dimnjak nije u skladu sa standardima, nemojte paliti peć po hladnom vremenu.

Koristite senzore ugljen-monoksida kada se koriste goriva koja sadrže ugljenik.

Poštovati pravila i standarde zaštite zdravlja i bezbednosti na radu; Pokažite neophodnu pažnju i osetljivost u ovom pogledu.

Рецент Постс

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found