Srećan probavni sistem je važan za srećne bebe

Ističući da je najzdravija hrana za probavni sistem beba majčino mleko, Oskay i Dr. Matben je rekao da se naknadno mleko može dati prednost u slučajevima kada dojenje nije moguće. Takođe je naglasio da metoda fermentacije pomaže u regulisanju digestivnog sistema.

Pedagog Tansu Oskay i specijalista za pedijatrijsko zdravlje i bolesti dr. Demet Matben je dala važne izjave o odnosu između zdravlja creva i sreće beba na skupu na kojem je ocenila značaj i razvoj digestivnog sistema kod beba.

Ističući da je razvoj digestivnog sistema kod odojčadi od velikog značaja sa fiziološkog, ali i psihološkog aspekta, specijalista za zdravlje i bolesti dece dr. Demet Matben je na ovu temu govorila ovako:

"Probavni sistem svoje razvojne korake čini još u materici, ali se crevna flora formira nakon rođenja i oblikuje u skladu sa interakcijom sa majčinim mlekom i okolinom. Bebama treba davati samo majčino mleko prvih 6 meseci. Najveća promena u digestivnom sistemu bebe biće majčino mleko nakon 6. meseca.Na taj način se vidi postupnim prelaskom na dopunu u užini i digestivnom sistemu bebe između 18-36 meseci. počinje da liči na odrasle."

dr. Demet Matben: „Beba sa zdravim crevnim sistemom je srećna beba“

Navodeći da sistem za varenje obezbeđuje preradu, apsorpciju, varenje i izlučivanje hranljivih materija, dr. Naglašavajući da mnogo organizovaniji sistem funkcioniše u pozadini, Matben je rekao: „Creva sadrže 100 miliona nervnih ćelija i 10 puta više od nervnih ćelija kičmene moždine. Za ovo je creva drugi mozak.

Creva oslobađaju hormone koji regulišu raspoloženje i sitost. Dok se 5 odsto hormona sreće (serotonina) u telu luči iz mozga, 95 odsto se nalazi u crevima.Prisustvo velikog dela hormona sreće u ljudskom telu u crevima utiče i na raspoloženje.

Dakle, beba sa zdravom crevnom florom je srećna beba.Bebe sa normalnim sistemom za varenje i bez problema sa varenjem odrastaju bez poremećaja raspoloženja. Ovo poboljšava kvalitet života bebe i majke.

„Hrana proizvedena metodom fermentacije pomaže u regulisanju digestivnog sistema.

dr. Matben je naveo da idealan razvoj digestivnog sistema može u budućnosti da izazove bolove u stomaku, nadimanje, poremećaje raspoloženja, pa čak i probleme poput gojaznosti i dijabetesa, i rekao da je najzdravija i najkompatibilnija hrana za probavni sistem beba majčino mleko.

dr. Matben je dao sledeće izjave:

„Za odojčad, posebno za zdravlje digestivnog sistema, glavna hrana do prve godine je majčino mleko; Kozje i kravlje mleko se nikako ne preporučuje. Međutim, ako je majčino mleko nedovoljno, može se dati prednost naknadnom mleku proizvedenom metodom fermentacije.Namirnice proizvedene metodom fermentacije pomažu u regulaciji digestivnog sistema.

Fermentisani proizvodi regulišu probavni sistem štiteći korisne bakterije u crevima sa prebiotičkim komponentama u svom sadržaju. Namirnice proizvedene metodom fermentacije lakše se vare i pomažu u boljoj apsorpciji vitamina i minerala u crevima.

Pedagog Tansu Oskay: „Beba sa dobrim sistemom za varenje biće srećna“

Pedagog Tansu Oskaj je na skupu istakla da se postiže optimalan rast i razvoj i uspostavlja jak odnos majka-beba kod beba sa zdravim sistemom za varenje: „Probavni sistem ima veoma važno mesto ne samo fizički već i emocionalno. Zdrav sistem za varenje pozitivno utiče na kvalitet života i bebe i majke.

Kada se problemi u razvoju digestivnog sistema reše, ostaje više vremena za različite aktivnosti i kvalitetno vreme. Beba sa dobrim sistemom za varenje je srećna. Pošto se ne bavi problemima varenja, otvoreniji je za komunikaciju. Bolje se druži, manje plače i povećava mu se kvalitet života.

Ističući da mnoge bebe danas imaju problema sa spavanjem, Oskay je rekao: „Udoban rad sa probavnim sistemom pomaže bebama da imaju udobniji obrazac spavanja. Zahvaljujući redovnom spavanju, smanjiće se i njihov plač, pa će se postići pozitivno poboljšanje raspoloženja.

„Sreća kuće zavisi od sreće majke i bebe“

Ističući da ljudi okruženi srećnim ljudima imaju veće šanse da budu srećni, Oskay je naveo da je u Framinghamskoj studiji, u kojoj je 20 godina praćeno 4.739 ljudi, utvrđeno da se sreća širi od osobe do osobe na društvenim mrežama, te da je ljudi koji su okruženi srećnim ljudima imaju veće šanse da budu srećni. Oskay je rekao da sreća u domu zavisi od sreće majke i bebe, sreća se prenosi sa majke na bebu, a zatim se razvija i raste sa srećnim ljudima oko njega.

Рецент Постс

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found