Da li imate grip ili prehladu?

Iako su grip i prehlada različite bolesti, često se brkaju. Najvažnija razlika između prehlade i gripa je u tome što se visoka temperatura i poremećaj opšteg stanja ne vide kod relativno blagih prehlada, dok se kod gripa mogu dodati i visoka temperatura, poremećaj opšteg stanja i sekundarne bakterijske infekcije. Obična prehlada, koja počinje začepljenjem nosa, curenje iz nosa, peckanje u grlu i kašalj, obično se popravlja u roku od nekoliko dana uz pomoćnu terapiju. Postavili smo pitanja o tome kako da razlikujemo grip od prehlade i mogućnosti lečenja. dr. odgovorio je Yalcin Varnali.

Šta je grip?

Grip je zarazna bolest uzrokovana virusom gripa, koja počinje simptomima kao što su temperatura od 39°C i više, jaki bolovi u mišićima i zglobovima, slabost, umor, jeza, glavobolja i suv kašalj. Simptomi kao što su bol u grlu, curenje iz nosa, kijanje, curenje očiju i krvotok takođe se mogu dodati na tabelu. U nekim slučajevima može doći do bolova u stomaku, mučnine, povraćanja. Iako simptomi nestaju za oko nedelju dana, malaksalost može trajati još 2 nedelje.

Kako se može znati da li imaju grip ili prehladu?

U poznatoj lokalnoj epidemiji, lako je dijagnostikovati grip na osnovu simptoma koji se javljaju.

Simptomi gripa:

• Brzi početak groznice ili drhtavice,

• Кашаљ,

• bolovi u mišićima,

• Glavobolja,

• Грло бол,

• začepljen nos / curenje iz nosa,

• Umor/slabost i malaksalost

Uobičajeni simptomi prehlade:

• začepljen nos / curenje iz nosa,

• Osećaj punoće i bol u grlu

• Суви кашаљ

• Slabost

Kako se prenosi grip?

Grip je veoma zarazna bolest koja se prenosi kapljicama vode opterećene virusima koje se šire kašljanjem ili kijanjem. Virusne čestice koje ulaze u telo se brzo umnožavaju tako što se talože u donjim i gornjim respiratornim putevima. Period inkubacije je 1-3 dana. U ovom periodu, zaražene osobe mogu nesvesno da zaraze druge virusom. Simptomi kao što su groznica/drzavica, glavobolja, mijalgija, malaksalost ili kašalj iznenada se pojavljuju 1-2 dana nakon infekcije, tokom perioda kada je replikacija virusa najbrža. Inficirana osoba može nastaviti da širi virus 4-6 dana nakon pojave simptoma. Virus, koji se umnožava u respiratornom traktu, može da zahvati celo telo i dospe do srednjeg uha, skeletnih mišića, srca, jetre, krvi i centralnog nervnog sistema.

Ko je u opasnosti?

Iako kod zdravih ljudi traje u proseku nedelju dana, može da dovede do bolesti koje mogu da dovedu do smrti, a mnogo teže, posebno kod dece, starijih, osoba sa hroničnim bolestima kao što su bolesti srca, pluća, bolesti bubrega, itd. dijabetes koji smanjuju otpornost organizma. Pacijenti u ovoj grupi se nazivaju „pojedinci visokog rizika“.

Koje su komplikacije gripa?

Grip može izazvati potencijalno fatalne komplikacije. Tipične komplikacije uključuju sekundarne infekcije svih respiratornih puteva (nos, sinusi, grlo, srednje uho i pluća). Posebno je pneumonija često povezana sa infekcijom gripom i najčešći je uzrok smrti uzrokovane gripom. Ostale ozbiljne komplikacije uključuju bronhitis, sinusitis, upale srednjeg uha, egzacerbacije astme i hronične opstruktivne bolesti pluća. Mogu se javiti i ozbiljni problemi koji utiču na mišiće, srce i mozak.

Da li je moguće sprečiti grip?

Važno je ojačati imuni sistem za zaštitu od gripa i prehlade. Redovno spavanje, uravnotežena ishrana i izbegavanje pušenja važni su u održavanju imunološkog sistema jakim. Pijenje puno tečnosti, konzumiranje voćnih sokova bogatih antioksidansima i mineralima kao što su vitamin C i cink je važno za zaštitu. Pored toga, izbegavanje kašljanja i kijanja ljudi i često pranje ruku su takođe efikasne metode.Grip je danas bolest koja se može sprečiti vakcinom. Razvijene zemlje najčešće uključuju vakcinu protiv gripa u svoje programe i besplatno je nude svojim građanima. U našoj zemlji se vakcina protiv gripa ne primenjuje rutinski, ali se vakcina posebno preporučuje grupama u riziku.

Da li se deca mogu vakcinisati protiv gripa?

Vakcina protiv gripa se daje kao pola doze deci između 6 meseci i 3 godine starosti, a kao puna doza za decu stariju od 3 godine. Kada se prvi put daje deci mlađoj od 8 godina, preporučuje se primena u dve doze, u razmaku od mesec dana. U narednim godinama dovoljna je jedna doza. Preporučuje se da se primenjuje kao pojedinačna doza deci starijoj od 8 godina i odraslima.

Da li je vakcina protiv gripa bezbedna?

Vakcina protiv gripa je inaktivirana (mrtva) vakcina, tako da ne postoji rizik od razvoja gripa povezanog sa vakcinom. Međutim, pošto se vakcina priprema u kokošijim jajima, ne treba je davati onima koji su alergični na jaja, onima koji su alergični na sastojke vakcine, onima sa neurološkim oboljenjem zvanim Guillain-Barré sindrom i bebama mlađim od 6 месеци. Onima sa febrilnom bolešću se savetuje da odlože vakcinaciju dok se bolest ne reši.

U zavisnosti od vakcine, mogu se javiti neželjeni efekti kao što su bol, crvenilo ili otok na mestu ubrizgavanja, bolovi u mišićima, malaksalost i blaga temperatura.

Preporučljivo je da se vakcina daje u punopravnim zdravstvenim centrima ili pod kontrolom lekara. Vakcinu protiv gripa treba čuvati u frižideru između +2 i +8 stepeni i nikada je ne smete zamrzavati.

Kada treba dati vakcinu protiv gripa?

Najbolje vreme za primenu vakcine protiv gripa je septembar-oktobar-novembar. Međutim, pošto epidemije mogu da traju do marta-aprila, vakcina se može primenjivati ​​u periodu januar-februar i kasnije, sve dok bolest nije zaražena i vakcina je dostupna. Nakon vakcine protiv gripa, potreban je period od najmanje 10-14 dana da bi počela definitivna zaštita.

Da li treba da se vakcinišete protiv gripa svake godine?

Pošto postoji mnogo tipova virusa koji izazivaju grip, još nije razvijena veoma efikasna vakcina koja je potpuno zaštitna. Kako se novi virusi gripa stalno stvaraju, svake godine se razvijaju vakcine za tipove virusa za koje se očekuje da će biti najčešći. Iz tog razloga, zaštita vakcine dostiže najviše 80 odsto, a ako se prene, obezbeđuje blaži prenos bolesti. Zbog toga se preporučuje da se vakcina protiv gripa obnavlja svake godine.

Da li je moguće besplatno nabaviti ovu vakcinu od zdravstvenih ustanova u cilju podizanja svesti javnosti, kako?

S obzirom da kod nas vakcina protiv gripa nije uvrštena u kalendar vakcinacije, nije je moguće dobiti besplatno u zdravstvenim ustanovama. Rizične grupe za koje se preporučuje vakcinacija mogu se navesti na sledeći način.

1) One za koje grip predstavlja vitalni rizik i za koje se preporučuje da se vakcinišu sa medicinskog stanovišta:

• Osobe starije od 65 godina

• Dijabetičari

• Pacijenti sa astmom

• Hronični plućni bolesnici

• Hronični bolesnici sa kardiovaskularnim sistemom

• Ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom (hronične bolesti krvi, pacijenti sa rakom)

• Ljudi koji žive u staračkim domovima, staračkim domovima itd.

2) Sekundarne rizične grupe: Oni koji su u bliskom kontaktu sa onima iz 1. grupe rizika i;

• Ljudi starosti 50-64 godine

• Oni koji borave u staračkim domovima i drugim ustanovama za negu i imaju hronična oboljenja

• Oni sa hroničnim oboljenjima pluća i kardiovaskularnog sistema, uključujući astmu

• Zdravstveno osoblje

• Oni koji žive u istoj sredini sa gore navedenim rizičnim grupama

• Osoblje koje radi u staračkim domovima, staračkim domovima i sličnim mestima

3) Posebne grupe:

• Trudna (od 4 meseca starosti)

• osobe zaražene HIV-om

• Česti putnici

•Ljudi koji žele da se zaštite od medicinskih i ekonomskih negativnih efekata gripa (privrednici, radnici u proizvodnji, sportisti, itd.)

Рецент Постс

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found