Glikemijski indeks je sposobnost hrane da podiže šećer u krvi nakon uzimanja. Navodeći da namirnice sa visokim glikemijskim indeksom brzo povećavaju šećer u krvi, a hrana sa niskim glikemijskim indeksom ga polako povećavaju ili održavaju u ravnoteži, specijalista za endokrinologiju i bolesti metabolizma dr. Serap Lean:
„Ako želimo da smršamo na zdrav način i da ostanemo na zdravoj težini i da živimo energično i energično, treba da konzumiramo ugljene hidrate niskog glikemijskog indeksa i netaknute masti. Kao rezultat kliničkih studija, pokazalo se da ishrana namirnicama sa niskim glikemijskim indeksom kontroliše apetit, olakšava kontrolu šećera kod dijabetičara i sprečava kardiovaskularna oboljenja.
Ističući da različite namirnice imaju različite glikemijske indekse iako sadrže jednake količine ugljenih hidrata i kalorija, specijalista za endokrinologiju i bolesti metabolizma dr. Serap Yalın „Hrana sa visokim glikemijskim indeksom se brzo vari i brzo apsorbuje iz creva, što dovodi do velikih fluktuacija nivoa šećera u krvi.
Dijeta sa niskim glikemijskim indeksom ima pozitivne efekte na šećer u krvi kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 i tipa 2. Oni takođe pružaju kontrolu težine jer kontrolišu apetit i produžavaju period gladi. Dijeta sa niskim glikemijskim indeksom takođe smanjuje nivo insulina i insulinsku rezistenciju. Studija sprovedena na Univerzitetu Harvard pokazuje da su dijabetes i koronarna bolest usko povezani sa sadržajem glikemijskog indeksa u dnevnoj ishrani.
Glikemijski indeks se povećava kako voće sazreva.
Ističući da hrana ima nizak glikemijski indeks ako je manji od 55, srednji ako je 56-69 i visok glikemijski indeks ako je veći od 70, specijalista za endokrinologiju i bolesti metabolizma dr. Serap Yalın „To su namirnice sa niskim glikemijskim indeksom koje se preporučuju za zdravu ishranu. Rafinisani šećer i beli hleb su primeri namirnica sa visokim glikemijskim indeksom, dok su povrće i cela žitarice primeri namirnica sa niskim glikemijskim indeksom.
Dok namirnice koje se konzumiraju u prirodi imaju niske vrednosti glikemijskog indeksa, rafinisana i prerađena hrana imaju veće vrednosti glikemijskog indeksa. Kuvanje i obrada hrane, bilo da je oljuštena ili ne, i druge namirnice koje se konzumiraju zajedno takođe utiču na glikemijski indeks. Masti, vlakna i kiseline koje se konzumiraju zajedno smanjuju glikemijski indeks hrane.
Što je duže vreme kuvanja hrane koja sadrži skrob, kao što je testenina, to je veći njihov glikemijski indeks. Kako plodovi sazrevaju, njihov glikemijski indeks se povećava. Smokve, banane, lubenice, dinje i grožđe imaju veći glikemijski indeks od drugih i brže ogladnite. Voće kao što su jabuke, kruške i breskve su one sa niskim glikemijskim indeksom. Količina konzumiranja voća sa visokim glikemijskim indeksom treba dobro prilagoditi.
Samo zato što hrana ima nizak glikemijski indeks ne znači da je zdrava.
Isticanje da neka namirnica ima nizak glikemijski indeks ne znači da je zdrava namirnica ili da se stalno konzumira u velikim količinama. Serap Jalin kaže: „Na primer, iako čips od krompira ima niži glikemijski indeks od ovsene kaše i graška, ovsena kaša i grašak su mnogo hranljiviji i zdraviji od čipsa.
Iako se čini da je kikiriki mnogo zdravija opcija od jabuka prema njihovim glikemijskim vrednostima, situacija je suprotna kada se uzme u obzir kalorije koje sadrže. Pošto većina namirnica koje čine uravnoteženi plan ishrane sa niskim sadržajem masti i malom količinom prerađene hrane (cela zrna, voće, povrće i nemasni mlečni proizvodi) imaju nizak glikemijski indeks, one su dobre opcije za gubitak težine. Međutim, zdrava ishrana ne treba da se zasniva samo na vrednostima glikemije, već treba uzeti u obzir i druge faktore (kalorije, masti, vlakna, vitamine, minerale, itd.).