Koje vitamine treba uzimati tokom trudnoće?

Prema studijama, rizik od autizma kod dece žena sa visokim nivoom folne kiseline u krvi je udvostručen, a deca žena sa visokim nivoom B12 utrostručena.

IVF i ginekološki akušer i specijalista IVF op. dr. Betul Görgen je rekla: „Iako je korisno uzimati neke vitamine i minerale kao dodatak uravnoteženoj ishrani tokom trudnoće, nesvesna prekomerna upotreba vitamina može biti štetna, a ne korisna. Iz tog razloga, nivo vitamina B12 u krvi treba proveriti testom koji treba da se uradi u ranim fazama trudnoće i ne treba uzimati nesvesnu suplementaciju folne kiseline.

Pored nedostatka vitamina, prekomerna konzumacija vitamina može predstavljati veliku opasnost za bebu tokom trudnoće. U studiji sprovedenoj na Univerzitetu Džons Hopkins u SAD, nivo folata u krvi majke veći od 59 nanomola / litar (Nmol / L) i nivo vitamina B12 iznad 600 pikamola / litar (Pmol / L) povećavaju rizik od autizma kod deteta. da se rodi 17 puta.pokazalo povećanje.

Bolnički kompleks Medical Park Göztepe IVF i ginekološki specijalista za akušerstvo i IVF op. dr. Naglašavajući da ne postoji magična formula za zdravu ishranu tokom trudnoće, Betil Gergen je donela sledeće odluke:

DIJETA MORA POČETI PRE TRUDNOĆE

Bez sumnje, hranljiv i dobro izbalansiran program ishrane jedan je od najvažnijih poklona koje možete dati svojoj bebi u razvoju. Zapravo, idealnije je započeti program zdrave ishrane pre trudnoće i nastaviti ga tokom cele trudnoće.

NEPOTREBAN STRES UZROCI PREKO POTROŠNJE VITAMINA

Osnovni principi zdrave ishrane su isti tokom trudnoće i ne menjaju se. Međutim, mnoge buduće majke su pod nepotrebnim stresom u vezi sa ishranom tokom ovog perioda i prekomerno konzumiraju neke hranljive materije i vitamine, često uz informacije iz nesigurnih izvora.

RIZIK OD AUTIZMA SE POVEĆAVA 17 PUTA

Poznata je činjenica da uzimanje adekvatnih vitaminskih suplemenata tokom trudnoće smanjuje rizik od autizma kod dece. Međutim, nedavne studije su pokazale da su visoki nivoi vitamina B12 i folne kiseline (folat/vitamin B9) u krvi tokom trudnoće povezani sa značajnim povećanjem rizika od autizma kod bebe.

1391 majka i deca koja su se porodila na Univerzitetu Džons Hopkins između 1998. i 2003. godine ispitana je na visok nivo folata u krvi. Merenja su vršena uzimanjem krvi od majke jednom u roku od 1-3 dana nakon rođenja. Postnatalne bebe su praćene do detinjstva.

U studiji je uočeno da se rizik od autizma kod dece žena sa visokim nivoom folata (vitamina B9) povećao 2 puta, a rizik od autizma 3 puta kod dece žena sa visokim nivoom B12. Utvrđeno je da deca žena sa izuzetno visokim nivoom oba vitamina u krvi imaju 17,6 puta veću verovatnoću da imaju autizam. Kao što se vidi u rezultatima ove studije, iako je korisno uzimati neke vitamine i minerale kao dodatak uravnoteženoj ishrani tokom trudnoće, nesvesna prekomerna upotreba vitamina može biti pre štetna nego korisna. Kao iu drugim pitanjima, o ishrani i vitaminskoj podršci najbolje je konsultovati lekara koji ga prati.

U PRVIH 12 NEDELJA MORA SE UZIMATI 400 MIKROGRAMA

Upotreba folne kiseline počinje 1 mesec pre začeća i nastavlja se sa 400 mcg (mikrograma) dnevno tokom prvih 12 nedelja trudnoće. Upotreba folne kiseline pre i posle trudnoće smanjuje bolesti mozga i kičmene moždine koje se mogu javiti kod bebe za 70 odsto. Takođe igra važnu ulogu u rastu ćelija i razvoju organa.

VIŠE OD 1000 MCG DNEVNO JE OPASNO

Ni kod nas ni u svetu nije potrebno meriti folnu kiselinu u krvi u trudnoći. Zato što uzimanje vitamina folne kiseline (B9) uz zdravu ishranu koja se sastoji od prirodnih namirnica nikada ne izaziva previsoke nivoe u krvi. Izuzetno visoki nivoi u krvi nastaju zbog prekomerne konzumacije sintetičkih oblika, obično u obliku lekova.

Konzumiranje više od 1000 mikrograma folne kiseline dnevno može biti rizično. Malo je verovatno da ćete preći 1000 mikrograma folne kiseline dnevno ako jedete zdravu ishranu zelenog lisnatog povrća, mesa, jaja i jogurta. Ako to lekar ne preporuči, dugotrajna konzumacija tableta od 5 mg folne kiseline dostupnih na tržištu može biti rizična. Zbog toga su kontrole i tačne informacije u prvom periodu trudnoće od velike važnosti. Drugi problem koji stvara višak folne kiseline je taj što ona maskira otkrivanje nedostatka vitamina B12.

MORA SE POGLEDATI NA NIVO B12

Vitamin B12 je neophodan za formiranje zdravih crvenih krvnih zrnaca. Jetra, bubrezi, govedina, jaja, mleko, sir i riba su među namirnicama koje sadrže vitamin B 12. Fermentisani proizvodi od soje i morske alge takođe su među namirnicama koje sadrže vitamin B 12.

Nedostatak vitamina B12 je čest posebno u vegetarijanskoj ishrani i dovodi do anemije. Tokom trudnoće treba proveriti nivo B12 u krvi.

VITAMINI, žrtveni jarac prekomerne težine

U našoj kulturi, kontrola težine je takođe teška, jer trudnoća znači 'konzumiranje svega što želite u malom višku'. U stvari, vitamini i povećani apetit zbog njih često se okrivljuju za dobijenu težinu.

NEDOSTATAK B12 JE ČESTA KOD VEGETARIJANACA

Vitamin B12 je neophodan za formiranje zdravih crvenih krvnih zrnaca. Jetra, bubrezi, govedina, jaja, mleko, sir i riba su među namirnicama koje sadrže vitamin B 12. Fermentisani proizvodi od soje i morske alge takođe su među namirnicama koje sadrže vitamin B 12.

Nedostatak vitamina B12 je čest, posebno kod vegetarijanaca, i dovodi do anemije. Tokom trudnoće treba proveriti nivo B12 u krvi. Kod nas u trudnoći gledamo na nivo B12 i najčešće nailazimo na nizak nivo u zavisnosti od navika u ishrani.

NEDOSTACI GVOŽĐA JE JOŠ ČESTA U TRUDNOĆI

U poređenju sa prethodnim godinama, trudnice u Turskoj su svesnije o ishrani i upotrebi vitamina. Međutim, unos proteina i konzumacija hrane životinjskog porekla (posebno mesa i ribe) još uvek nisu dovoljni. Zbog toga je anemija zbog nedostatka gvožđa veoma česta kod trudnica.

BOX… VITAMINI I MINERALI PREPORUČENI ZA TRUDNOĆU (DNEVNO)

• 400 mcg (mikrograma) folne kiseline

• 400 IU vitamina D (10 mcg vitamina D)

• 200 - 300 mg kalcijuma

• 70 mg vitamina C

• 3 mg B1

• 2 mg B2

• 20 mg B3

• 6 mcg vitamina B 12

• 10 mg vitamina E

• 15 mg cinka

• 17 mg gvožđa

• 150 mcg joda

KUTIJA… HRANA BOGATA FOLNOM KISELINOM (OD VISOKOG DO IZGUBLJENOG POREDA)

• Jetra

• Zeleno lisnato povrće (spanać, portulak, kres, rukola, zelena salata, peršun)

• Ostalo meso organa

• Црвено месо

• Буранију

• Jaje

• Jogurt

• Mleko

• Žitarice od celog zrna (pšenica, raž, itd.)

Рецент Постс

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found