Kod bolesti izazvanih virusima, najčešći su problemi u gornjim disajnim putevima, ova situacija se naziva grip. Pored toga, virusi utiču na mnoge organske sisteme, neki virusi mogu uticati na organe kao što je jetra, a to se naziva hepatitis. Poznato je da neki virusi izazivaju probleme sa srcem, mada ne baš često. Ovi problemi često napreduju sa manje očiglednim simptomima i ne izazivaju trajne probleme sa srcem. Međutim, bolest koja se zove miokarditis može imati veoma težak tok kod nekih pacijenata i može izazvati srčanu insuficijenciju na duži rok.
Šta je miokarditis?
Miokarditis je retka inflamatorna bolest srčanog mišića, koja čini oko 25% bolesti srčanog mišića. Karakteriše ga poremećaj ćelija srčanog mišića. To je važna bolest u smislu izazivanja dugotrajnih problema u srčanom mišiću. Ne znamo njegovu pravu učestalost, jer napreduje sa veoma blagim simptomima kod mnogih pacijenata i stopa potpunog oporavka je visoka.
Šta uzrokuje miokarditis?
Najčešći uzrok miokarditisa su virusne infekcije. Među virusnim infekcijama najčešći uzročnici su „cocsackie“ i adenovirus. Osim ovih virusa, poznato je da svi poznati virusi mogu izazvati miokarditis. Može se razviti zbog različitih lekova, toksičnih supstanci i drugih sistemskih bolesti.
Kako nastaje miokarditis?
Virusi ulaze u ćelije srčanog mišića, tamo se umnožavaju i uzrokuju oštećenje ćelija. U ovom periodu, ako je stopa disfunkcionalnih srčanih ćelija previsoka kod nekih pacijenata, može se razviti iznenadna srčana insuficijencija. Tokom ove formacije, perikard je takođe često pogođen. Ovo stanje se naziva mioperikarditis.
U grupi pacijenata, imuni sistem formira antitela protiv neobičnih proteina koji propuštaju u cirkulaciju iz ćelija srčanog mišića zahvaćenih virusima, a ta antitela oštećuju ćelije srčanog mišića. Kao rezultat, struktura srčanog mišića se pogoršava i razvija se slika insuficijencije srčanog mišića koju nazivamo kardiomiopatija.
Koji su simptomi miokarditisa?
Kliničke manifestacije su veoma raznovrsne. Može da varira od blage slabosti do šoka. Kod male odojčadi primećuju se opšti znaci pogoršanja opšteg stanja, kao što su problemi u hranjenju, bledilo i povraćanje. Kod starije dece, najčešći simptom je bol u grudima koji nije povezan sa naporom. Ovaj simptom se razvija uglavnom zbog delovanja srčane membrane. Traje nekoliko sati, kod nekih pacijenata tegobe mogu trajati i do 24 sata. Bol je često u obliku pritiska. Nalazi kao što su širenje na ruku i znojenje su često odsutni. Bol se ne menja sa disanjem.
Drugi nalazi uključuju probleme sa ritmom. Ventrikularne aritmije su najčešći problemi ritma. Ventrikularni prevremeni otkucaji su česti, dok je ventrikularna tahikardija retka. U slučajevima koji brzo napreduju, znaci srčane insuficijencije mogu napredovati veoma brzo.
Kako se dijagnostikuje?
Često postoji istorija virusne infekcije u roku od nekoliko nedelja u istoriji. Kod nekih pacijenata, jasna istorija virusne infekcije možda neće biti otkrivena.
Nalazi pregleda kod mnogih pacijenata su često normalni. Može doći do povećanja srčane frekvencije. Ovaj nalaz se često primećuje u subkliničkim slučajevima. Slušanjem se može uočiti nepravilnost u srčanom ritmu. U teškim slučajevima, mogu biti znaci srčane insuficijencije.
Šta se vidi u laboratoriji?
Promene usled edema srčanog mišića na EKG-u; mogu se primetiti poremećaji provodljivosti i prevremeni otkucaji. Ehokardiografski pregled kod većine pacijenata ne otkriva nikakav značajan nalaz. Mogu se uočiti nalazi usled blage insuficijencije zalistaka i akumulacije tečnosti u perikardu. U teškim slučajevima mogu se primetiti smanjene kontrakcije leve komore i teška insuficijencija ventila. Pogoršanje pokreta srčanog zida može se otkriti naprednim ehokardiografskim metodama.
U laboratorijskim pregledima može se uočiti traka miokarda troponin i kreatin kinaze, što ukazuje na oštećenje srčanog mišića, kao i povišeni testovi funkcije jetre. Nema definitivnih ograničenja u ovom pogledu. Kod pacijenata koji imaju bol u grudima, dijagnoza se može postaviti izvođenjem troponina i drugih testova krvi. Treba posumnjati na miokarditis kod pacijenata koji imaju bol u grudima i visok nivo troponina. Izolacija virusa je veoma teška i može se obaviti u nekim specijalizovanim centrima.
Magnetna rezonanca srca je veoma korisna metoda u dijagnostici miokarditisa. U ranom periodu, edem u srčanom mišiću je izražen. Kod mnogih pacijenata često se ne može otkriti abnormalnost. Ova metoda veoma uspešno pokazuje kasno povećanje vezivnog tkiva srčanog mišića kod pacijenata sa miokarditisom.
U sumnjivim slučajevima, patološki pregled i virusne studije mogu se izvršiti izvođenjem biopsije iz srčanog mišića. Ovu dijagnostičku metodu treba koristiti ako postoji ozbiljno zahvaćenost srčanog mišića.
Kako treba lečiti miokarditis?
Pacijente sa zahvaćenim srčanim mišićima ili akumulacijom perikardne tečnosti treba shvatiti ozbiljno. Često korišćeni lekovi za lečenje su nesteroidni antiinflamatorni lekovi. Ovi lekovi se koriste 4-6 nedelja u zavisnosti od težine bolesti. Nekim pacijentima se može dati intravenski imunoglobulin (IVIG), ali je njegova efikasnost kontroverzna. Pored toga, po potrebi se mogu koristiti i komplikovaniji tretmani kao što su kortizon, azatioprin, ciklosporin A, interferon alfa i OKT3. Među njima, imunoglobulin i kortizon su najpoželjnije metode lečenja.
Ako u ranom periodu postoji srčana insuficijencija ili nakupljanje tečnosti u perikardu, preporučuje se odmor kod kuće. Pacijenti sa dijagnozom miokarditisa treba da izbegavaju teške fizičke aktivnosti. Ograničenje vežbanja se može ukloniti kada pacijenti sa abnormalnostima otkrivenim ehokardiografijom ili MRI dostignu normalne vrednosti.
Lečenje srčane insuficijencije i aritmija kod pacijenata sa miokarditisom ostaje važno. U lečenju srčane insuficijencije treba koristiti lekove. Interventne metode mogu biti spasonosne kod pacijenata kod kojih se ne može postići adekvatan efekat. Pacijenti koji u ranom periodu razviju tešku srčanu insuficijenciju mogu se otarasiti ove situacije odgovarajućim lečenjem.
Da li pacijenti sa miokarditisom imaju dugotrajne probleme sa srcem?
2/3 pacijenata sa miokarditisom se potpuno oporavlja. Otprilike 10% pacijenata razvije ozbiljne probleme sa srcem koji zahtevaju nastavak lečenja. Drugi pacijenti imaju neozbiljne probleme sa srcem. Miokarditis je teži kod novorođenih beba i veća je verovatnoća da će ostaviti trajni problem sa srcem.
Dugoročno, mogu se razviti problemi sa ritmom zbog povećanja vezivnog tkiva u srčanom mišiću. Pacijente sa ovim stanjem treba redovno proveravati.
