Važnost skrininga anomalija u trudnoći

Davanje informacija o skriningu anomalija u trudnoći, specijalista za ginekologiju i akušerstvo bolnice Medical Park Samsun op. dr. Ahmet Canbaz je rekao: „Detaljna ultrasonografija, drugim rečima skeniranje anomalija, je ultrazvučni pregled koji se obavlja između 18-23 nedelje trudnoće u kojem se detaljno prikazuju organi bebe u materici. Trudnica želi da rodi zdravo dete bez strukturnih problema. U opštoj populaciji rizik od rođenja deteta sa velikom, odnosno velikom anomalijom je oko 3-5 odsto.

Navodeći da je detaljan ultrazvuk, odnosno skrining anomalija, najvažniji test koji se radi na bebama trudnica tokom trudnoće, op. dr. Canbaz je rekao: „U proseku 18-23 za svaku trudnu ženu. urađeno između nedelja. Glavna svrha skrininga anomalija je da se dalje proveri da li su bebin razvoj i organi zdravi. To je ultrazvučni pregled koji će trajati oko 30 minuta. To moraju da urade iskusni ljudi. Kod ultrazvuka, da li su bebini prsti na rukama i nogama, noge i ruke, srčane komore, zalisci, zidovi, vaskularni izlazi i ulazi ispravni, stomak, creva, bubrezi, bešika, trbušni zid, kosti lica, anatomija usne i nosa, nepca, uha , razvoj mozga i malog mozga, svi organi uključujući moždane šupljine i kičmeni sistem biće detaljno procenjeni. Proveriće se da li ima povreda i dat će detaljan izveštaj o rezultatu“, rekao je on.

Navodeći da će svaki invaliditet i poremećaj koji fizički utiče na izgled bebe ili remeti procese organa i sistema biti uključen u dijagnozu fetalne anomalije, op. dr. Canbaz je rekao: „Mogućnost fetalne anomalije se povećava u trudnoćama u poodmakloj dobi, u srodničkim brakovima i kod identičnih blizanaca. Osim ovih genetskih efekata, veoma su važni i formacije majke tokom trudnoće, lekovi koje je koristila, rendgenski zraci koje je unosila u svoje telo i ponovljeni pobačaji. Iz tog razloga, skrining anomalija i detaljan ultrazvuk su najvažniji testovi koje buduće majke treba da imaju u svakoj trudnoći. Takođe postoji mogućnost da se ultrazvukom ne mogu razumeti organi da li funkcionišu ili ne. Na primer, tkivo oka može izgledati normalno, ali može doći do postnatalnog slepila. Uvo se može videti, ali beba može imati gubitak sluha. S druge strane, posrednim nalazima možemo predvideti neke funkcije organa. Na primer, fetus mokri u amnionsku kesicu, u kojoj se nalazi, od 14. nedelje. Ako je količina amnionske tečnosti u granicama normale, to sugeriše da fetus mokri i da mu bubrezi rade. Međutim, sa ovim indirektnim nalazima nije moguće u potpunosti znati da li taj organ može da funkcioniše nakon rođenja.

Рецент Постс

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found